Izbor Reisa Islamske zajednice u CG - Treba li Fejzić da ode?

Obzirom da je Islamska zajednica u Crnoj Gori raspisala izbore za prvu poziciju u toj zajednici, molim sve učesnike Foruma, pogotovoone koji poznaju prilike u Crnoj Gori, da iznesu svoj stav o dosadašnjem reisu Rifatu Fejziću, te mišljenje da li treba da ode ili ostane još jedan mandat? Šta su glavne stvari koje mu zamjerate? A šta one druge, koje ga kvalificiraju za nastavak nosioca mandata?

LINK: http://www.monteislam.com/novosti/raspisani-izbori-za-reisa-islamske-zajednice-u-crnoj-gori-2

IZBORI ĆE SE ODRŽATI 7.11.2021.

Da li je potpisani ugovor dobar ili poguban za Islamsku zajednicu u Crnoj Gori i muslimane, posebno obratite pažnju na član 6 i član 23.

UGOVOR

O UREĐENJU ODNOSA OD ZAJEDNIČKOG INTERESA IZMEĐU VLADE CRNE GORE I ISLAMSKE ZAJEDNICE U CRNOJ GORI

Vlada Crne Gore i Islamska zajednica u Crnoj Gori (u daljem tekstu: Strane):

Pozivajući se na norme međunarodnog prava i Ustavom Crne Gore zajemčenu slobodu vjeroispovjesti, načelo odvojenosti vjerskih zajednica od države, a uvažavajući odredbe islamskog prava – Šerijata u dijelu koji se odnosi na ustrojstvo islamske zajednice i vršenje vjerskih obreda i vjerskih poslova i Ustav islamske zajednice u Crnoj Gori;

Uvažavajući viševjekovno prisustvo islama na prostoru današnje Crne Gore, njegov kontinuitet i istorijsko trajanje u različitim državno-pravnim okvirima i istorijsku i sadašnju ulogu Islamske zajednice u Crnoj Gori, koja dominantno slijedi sunitsko-hanefijski meszheb oslonjen na tradiciju halifata i šeih-ul islama u Istanbulu, na društvenom, kulturnom i obrazovnom području;

Imajući u vidu da je u Knjaževini Crnoj Gori, shodno odredbama Berlinskog kongresa, zajemčena sloboda islamske vjere i pravo raspolaganja nad vakufskom imovinom, kao i ustanovljeno ustrojstvo muftistva na čelu sa Muftijom sa sjedištem u Crnoj Gori, što je potvrđeno Ustavom za Knjaževinu Crnu Goru iz 1905. godine;

Iskazujući spremnost za saradnju u cilju ostvarenja dobrobiti Crne Gore i svih njenih građana bez obzira na vjersko uvjerenje;

U nastojanju da urede pitanja od zajedničkog interesa za odnose između Vlade Crne Gore i Islamske zajednice u Crnoj Gori;

Saglasile su se o sljedećem:

Član 1

Vlada Crne Gore i Islamska zajednica u Crnoj Gori, pozivajući se na međunarodno priznata načela o odvojenosti vjerske zajednice od države i slobodi vjere, obavezuju se da će u međusobnim odnosima potpuno poštovati ta načela i da će međusobno sarađivati u cilju sveukupnog duhovnog i materijalnog razvoja čovjeka i promovisanja opšteg dobra.

Član 2

U ovom Ugovoru u upotrebi su sljedeći pojmovi: Mešihat, reis, muftija, imam, džemat, medžlis (odbor), džamija, mesdžid, murasela i drugi, čija su značenja bliže određena u pojmovniku koji je sastavni dio ovog ugovora.

Član 3

Crna Gora priznaje pravni subjektivitet koji je Islamska zajednica u Crnoj Gori imala prije stupanja na snagu ovog ugovora.

Mešihat Islamske zajednice u Crnoj Gori obavještava o svakoj statusnoj promjeni nadležni organ državne uprave radi upisa (evidencije) Islamske zajednice u Crnoj Gori i svojih ustrojstvenih oblika, u skladu sa zakonom.

Član 4

Islamska zajednica u Crnoj Gori ima sjedište u Crnoj Gori i vjersku jurisdikciju za sve islamske vjernike u Crnoj Gori i granice njene jurisdikcije poklapaju se sa državnim granicama Crne Gore.

Član 5

Slobodno uređivanje unutrašnjeg ustrojstva Islamske zajednice u Crnoj Gori, osnivanje, mijenjanje i ukidanje džemata, medžlisa i drugih pravnih lica pripada isključivo Mešihatu Islamske zajednice u Crnoj Gori.

Crna Gora garantuje pravo Islamskoj zajednici u Crnoj Gori da slobodno komunicira i održava veze sa islamskim zajednicama, institucijama i organizacijama u drugim zemaljama, posebno uvažavajući istorijske veze sa Islamskom zajednicom u Republici Turskoj.

Član 6

Imenovanje, premještaj i smjena muftija, glavnih imama, imama i drugih vjerskih lica u nad­ležnosti su Islamske zajednice u Crnoj Gori.

Islamska zajednica u Crnoj Gori će nakon izbora kandidata, a prije imenovanja reisa, o tome, na povjerljiv način, obavijestiti Vladu Crne Gore.

Član 7

Crna Gora jemči Islamskoj zajednici u Crnoj Gori slobodu obavljanja vjerskih obreda i vjerskih poslova.

Crna Gora jemči nepovredivost mjesta za vršenje vjerskog obreda: džamija, mesdžida i tekija sa pratećim prostorima oko istih (harema). Samo zbog važnih razloga i sa izričitim pristankom vjerske vlasti ta mjesta mogu biti korišćena u druge svrhe.

Nadležni organi Crne Gore mogu preduzeti bezbjedonosne mjere u mjestima iz stava 2 ovog člana i bez prethodnog obavještavanja nadležnih vjerskih vlasti u slučajevima kada je to neophodno radi zaštite života i zdravlja ljudi ili hitnog spašavanja dobara posebne istorijske i kulturne vrijednosti .

U slučajevima iz stava 3 ovog člana mogu se preduzeti bezbjedonosne mjere i na osnovu obavještenja Mešihata.

U slučajevima održavanja vjerskog obreda na mjestima različitim od onih navedenih u stavu 2 ovog člana, vjerske vlasti će obavijestiti o tome nadležne vlasti Crne Gore koje će u skladu sa zakonom obezbijediti javni red i mir.

Član 8

U slučaju donošenja naredbe za sprovođenje istrage o imamu ili drugom vjerskom službeniku zbog krivičnih djela predviđenih Krivičnim zakonikom, sudske vlasti Crne Gore će o tome prethodno obavijestiti Mešihat.

Član 9

Kao neradni dani za islamske vjernike predviđeni su sljedeći vjerski praznici:

Ramazanski bajram (tri dana) i

Kurbanski bajram (tri dana).

Strane će se dogovoriti o eventualnim promjenama neradnih dana, ukoliko se za tim ukaže potreba.

Strane su saglasne da će zaposlenima kod poslodavca omogućiti u skladu sa aktima poslodavca mogućnost korišćenja odmora u toku radnog vremena radi ispoljavanja vjerske molitve koja se vrši petkom »Džuma namaz«.

Mešihat Islamske zajednice u Crnoj Gori, na početku kalendarske godine, obavijestiće državne, privatne univerzitete i fakultete o danima vjerskih praznika iz stava 1 ovog člana, kako bi se poštovali ti vjerski praznici i u tim danima ne bi održavali ispiti za studente islamske vjeroispovjesti.

Član 10

Islamska zajednica u Crnoj Gori ima pravo da kupuje, posjeduje, koristi ili otuđi pokretne i nepokretne stvari, stiče i otuđuje imovinska prava, u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore.

Imovina iz stava 1 ovog člana vodi se kao imovina Islamske zajednice u Crnoj Gori, u organu uprave nadležnom za poslove uknjižbe prava na nepokretnostima odnosno kod organa uprave koji vodi posebne registre pokretnih stvari.

Postojeća imovina Islamske zajednice u Crnoj Gori koja u ovom trenutku nije uknjižena ili se ne vodi kod organa iz stava 2 ovog člana, upisaće se na zahtjev Islamske zajednice u Crnoj Gori u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore.

Imovina iz stava 1 ovog člana koja predstavlja kulturnu baštinu Crne Gore ne može se otuđiti, niti iznijeti iz države bez saglasnosti Vlade Crne Gore.

Član 11

Islamska zajednica u Crnoj Gori ima pravo da osniva fondacije. Njihove djelatnosti, koje se tiču sprovođenja građanskih aspekata, vrše se u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore.

Član 12

Restitucija dobara (vakufa), oduzetih ili nacionalizovanih bez odgovarajuće naknade, biće sprovedena u skladu sa zakonom koji će uređivati materiju restitucije u Crnoj Gori, uz prethodni dogovor sa kompetentnom vlašću Islamske zajednice.

Radi utvrđivanja nekretnina koje treba prenijeti u vlasništvo ili adekvatno nadoknaditi, biće ustanovljena Mješovita Komisija, sastavljena od predstavnika Strana.

Član 13

Islamska zajednica u Crnoj Gori ima pravo da gradi džamije i džamijske zgrade, vrši rekonstrukciju postojećeg objekta, u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore.

Mešihat odlučuje o potrebi izgradnje džamijskog objekta ili mesdžida i predlaže lokaciju u dogovoru i u skladu s prostorno-planskim dokumentima nadležnih organa Crne Gore. Strane će sarađivati prilikom izrade prostorno-planskog dokumenta u cilju stvaranja uslova za izgradnju ili obnovu vjerskih objekata.

Strane će spriječiti ili obeshrabriti svaki pokušaj izgradnje ili obnove vjerskog objekta koji nije u saglasnosti sa pravnim poretkom i zakonima Crne Gore. Vlada će pružiti podršku realizaciji projekata koji će imati za cilj promovisanje istorijskih, kulturnih i duhovnih vrijednosti Crne Gore.

Nadležne vlasti u Crnoj Gori neće razmatrati zahtjeve za izgradnju islamskih vjerskih objekata, koje nemaju pisano odobrenje Mešihata.

Član 14

Vjernik koji prema nacionalnoj pripadnosti, vjeroispovijesti ili običajima nosi kapu ili maramu kao sastavni dio nošnje, može biti fotografisan sa kapom ili maramom i ne može biti neposredno i posredno diskriminisan prilikom zaposlenja, kao zaposleni, u postupku pred državnim organima i u sistemu obrazovanja kao učenik i student.

U slučajevima iz stava 1 ovog člana, dio lica koji omogućava identifikaciju ne može biti pokriven.

Član 15

Crna Gora jemči Islamskoj zajednici u Crnoj Gori, njenim institucijama, udruženjima i islamskim vjernicima potpunu slobodu djelovanja i javnog istupanja, uključujući slobodu usmenog i pisanog izražavanja.

Islamskoj zajednici u Crnoj Gori garantuje se sloboda posjedovanja, štampanja, izdavanja i distribucije knjiga, novina, časopisa, audio-vizuelnih materijala, kao i bilo koja druga djelatnost povezana sa njenom misijom.

Islamska zajednica u Crnoj Gori ima pravo da osniva i vodi u svoje lično ime radio i televizijske stanice, prema svojim normama i principima, u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore.

Za osnivanje dnevne novine, časopisa, sajtova, izdavačkih kuća, radio i televizijske stanice koja svoju programsku aktivnost vrši pretežno u cilju afirmacije islamske vjere neophodna je prethodna saglasnost Mešihata.

Islamska zajednica u Crnoj Gori ima pristup javnom servisu u cilju promovisanja vjerskih sloboda.

Član 16

Crna Gora priznaje pravo islamskih vjernika da osnivaju udruženja, u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore, uz prethodnu saglasnost Mešihata.

Član 17

Islamska zajednica u Crnoj Gori ima pravo da osniva vjerske škole i obrazovne institucije višeg nivoa za potrebe školovanja vjerskog osoblja u Crnoj Gori.

Pitanje drugih obrazovnih institucija Islamske zajednice biće regulisano budućim ugovorom između ugovornih strana.

Strane će posebnim ugovorom urediti pitanje stipendiranja školovanja određenog broja crnogorskih državljana u obrazovnim institucijama za obrazovanje vjerskog osoblja u Crnoj Gori i inostranstvu.

Član 18

Crna Gora priznaje Islamskoj zajednici u Crnoj Gori pravo na brigu o svojim vjernicima koji se nalaze u vojsci i u policiji, i onima koji se nalaze u zavodima za izvršenje krivičnih sankcija, bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama i ustanovama za socijalnu zaštitu i pomoć, bilo javnog ili privatnog tipa.

Posebna halal ishrana, pripremom odgovarajućih namirnica za potrebe islamskih vjernika, obezbijediće se u vojsci, policiji, zavodima za izvršenje krivičnih sankcija, bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama i ustanovama za socijalnu zaštitu i pomoć, kao i institucijama u kojima se obezbjeđuje ishrana učenika i studenata.

Član 19

Zavodi za izvršenje krivičnih sankcija obezbjeđuju prostorije za vršenje vjerskog obreda i vjeroispovijesti.

Državni tužilac ili predsjednik sudskog vijeća može licu kome je određen pritvor, odnosno licu koje se nalazi na izdržavanju kazne zatvora iz opravdanih razloga zabraniti ućešće u vjerskom obredu. Direktor Zavoda za izvršenje krivičnih sankcija, ako je to potrebno, radi održavanja sigurnosti i reda može licu koje se nalazi na izdržavanju kazne zatvora privremeno zabraniti učešće u vjerskom obredu, o čemu će obavijestiti predstavnika Islamske zajednice u Crnoj Gori.

Lični duhovni razgovor licu iz stava 2 ovog člana ne može se uskratiti na vrijeme duže od trajanja razloga zbog kog mu je zabranjeno pravo učešća u vjerskim obredima.

Član 20

U skladu sa principom vjerske slobode, Crna Gora priznaje osnovno pravo roditelja na vjersko podučavanje njihove djece.

Član 21

Islamska zajednica u Crnoj Gori ima pravo da slobodno osniva institucije koje će obezbjeđivati dobrotvorno djelovanje i socijalnu pomoć, u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore.

Rad institucija Islamske zajednice ili institucija koje finansira Islamska zajednica, a namijenjene su socijalno-dobrotvornom djelovanju, reguliše se u skladu sa sopstvenim statutima i u obavljaju djelatnosti za koje su osnovane ostvaruju prava kao i državne institucije osnovane u tu svrhu.

Crna Gora i Islamska zajednica u Crnoj Gori će se sporazumjeti o međusobnoj saradnji vlastitih institucija za socijalno-dobrotvorno djelovanje.

Građanski aspekti djelovanja institucija iz stava 1 ovog člana će se regulisati u skladu sa zakonodavstvom Crne Gore.

Član 22

Kulturna i umjetnička baština islama u Crnoj Gori, kao i dokumenti koji se čuvaju u arhivima i bibliotekama Islamske zajednice sačinjavaju dragocjeni dio cjelokupne crnogorske kulturne baštine. Islamska zajednica želi nastaviti da doprinosi društvenoj zajednici i svojom kulturnom baštinom, omogućujući svima koje zanima da to bogatstvo upoznaju, da se njime koriste i da ga proučavaju.

Strane će sarađivati u popisu, zaštiti i unapredjenju baštine iz stava 1 ovog člana i starati se da ona bude dostupna građa­nima u skladu sa propisima o zaštiti i očuvanju kulturne baštine Crne Gore.

Član 23

Crna Gora i Islamska zajednica u Crnoj Gori će rješavati međusobnim dogovorom sve sporove koji bi mogli nastati u tumačenju i primjeni odredbi ovog ugovora.

Mješovita komisija, ustanovljena u tu svrhu, sastavljena od jednakog broja predstavnika dviju Strana, će raspravljati o pitanjima od zajedničkog interesa koja zahtijevaju nova ili dodatna rješenja, a svoje prijedloge će podnositi nadležnim vlastima na odobrenje.

Komisija iz stava 2 ovog člana sastajaće se najmanje jednom godišnje.

U slučaju da jedna od Strana bude smatrala da su se bitno promijenile okolnosti u kojima je zaključen ovaj ugovor, tako da ga treba mijenjati, započeće odgovarajuće pregovore sa ciljem da se on izmijeni.

Islamska zajednica u Crnoj Gori je saglasna da u slučaju eventualnog nastanka problema u rješavanju razlika unutar same zajednice, odnosno sporova unutar nje koje ona ne može riješiti, arbitražu vrši Islamska zajednica Turske, koja prijedlog rešenja na povjerljiv način dostavlja Vladi Crne Gore.

Član 24

Ovaj ugovor se zaključuje na neodređeno vrijeme.

Član 25

Ovaj ugovor stupa na snagu danom potpisivanja.

Za Crnu Goru

Predsjednik Vlade,

dr Igor Lukšić Za Islamsku zajednicu u Crnoj Gori

Reis,

Rifat Fejzić

POJMOVNIK

Organi islamske zajednice – su odbori islamske zajednice, Sabor islamske zajednice, Mešihat islamske zajednice i Reis islamske zajednice;

Ustanove islamske zajednice – su medrese, islamski instituti, visoko obrazovne institucije, naučno-istraživački centri, biblioteke, arhivi, muzeji, dobrotvorne, humanitarne i druge ustanove;

Vjerski objekti – su džamije, mektebi, gasulhane, mezari, turbeta, mesdžidi i tekije;

Službenici islamske zajednice – su lica koja obavljaju vjerske, vjersko-prosvjetne, administrativne, stručne, vaspitne, nastavno-naučne i druge poslove i zadatke;

Odbor islamske zajednice (medžlis) – je osnovni organ islamske zajednice na svom području, koji se stara o svim pitanjima vjerskog života i ostalim potrebama islamske zajednice i ima status pravnog lica;

Sabor islamske zajednice – je najviše predstavničko tijelo islamske zajednice u Crnoj Gori;

Mešihat islamske zajednice – je izvršni organ sabora, najviši je organ za vjerske, vjersko-prosvjetne, imovinske i druge poslove islamske zajednice;

Reis islamske zajednice – je najviši vjerski predstavnik islamske zajednice u Crnoj Gori;

Džemat – je skup islamskih vjernika na užem području u okviru kojeg se obavljaju skupne vjerske dužnosti, održavaju džamije, imovina, groblja, prikuplja članarina, prihodi i prilozi za potrebe islamske zajednice, kao i vrši druge poslove koje odredi viši organ islamske zajednice;

Džematski odbor – je pomoćno tijelo Odbora, koje rukovodi džematom i nema status pravnog lica;

Medrese – su srednje islamske škole u kojima se stiče vjersko i opšte obrazovanje;

Mesdžidi – su samostalni objekti ili prostorije u vlasništvu ili zakupu islamske zajednice, koji se koristi za skupno obavljanje obreda, održavanje vjerskih predavanja i održavanje vjerske pouke;

Mektebi – su različiti oblici edukativnih aktivnosti usmjereni poučavanju vjernika Islamu;

Muftija – je glavno vjersko lice islamske zajednice na određenom području;

Imam – je vjersko lice, koje na području određenog džemata predvodi skupne vjerske obrede, organizuje vjerske aktivnosti i kao vjerski autoritet razvija islamsku svijest i etiku islamskih vjernika;

Glavni imam – je vodeće vjersko lice na području određenog odbora islamske zajednice čiji je zadatak da usmjerava i usklađuje rad džematskih imama, organizuje vjerski život i vodi brigu o pravilnoj primjeni šerijatskih i drugih propisa;

Hatib – je vjersko lice koje posjeduje ovlašćenje za držanje hutbi u okviru džume i bajram namaza, ovlašćenje izdaje Reis;

Mualim – (mualima) je vjersko lice koje održava vjeronauku i vrši opšte obrazovanje islamskih vjernika;

Mujezini – je lice sa vjerskim obrazovanjem koje u glavnoj džamiji pomaže imamu pri vršenju grupnih vjerskih obreda i derugih vjerskih poslova;

Vaiz – je lice ovlašćeno da putem prikladnih predavanja objašnjava islamsko učenje i radi na vjerskom kulturnom uzdizanju islamskih vjernika;

Džamije – su osnovne ustanove za obavljanje vjerskog života i sticanje vjerskog obrazovanja;

Tekije – su ustanove u kojima se vrše vjerski obredi i poslovi u skladu sa islamskim propisima;

Mezari – su objekti u kojima se sahranjuju pripadnici Islama;

Gasulhane – su objekti u kojima se vrši opremanje umrlih islamskih vjernika u skladu sa šerijatskim propisima;

Turbeta – su tradicionalni objekti u kojima su se po pravilu sahranjivali velikani islamskog duha i misli;

Harem – prostor oko vjerskog objekta koji je u vlasništvu islamske zajednice;

Džuma namaz – obavezna zajednička molitva petkom, koja se vrši u džamiji ili mesdžidu;

Vakuf – čine pokretna i nepokretna dobra koja su u vlasništvu islamske zajednice.

POGLEDATI SLEDEĆE LINKOVE:

CERIĆ: RIFAT FEJZIĆ JE PRODANA DUŠA

http://bosnjaci.net/prilog.php?pid=56748

KALAČ: UGOVOR ZA POKORAVANJE I RAZJEDINJAVANJE MUSLIMANA U CRNOJ GORI

https://www.bosnjaci.net/prilog.php?pid=53947

1 Like

Fejzić po svojoj mjeri skrojio propise Islamske zajednice da bi bio reizabran

Fejzić naredio zabranu ativnosti hfz. Abdurahmanu Kujeviću u rožajskim džamijama

Fejzić odlučno protiv Sandžaka! Odbija dijalog i pomirenje sa Kujevićem i Zukorlićem!

Fejzić traži gašenje medrese Gazi Isa-beg u Rožajama!

1 Like

Dobrodošao na forum @MulaJakup!

Prije nego dam neko svoje mišljenje na temu, mada mislim da ovdje ima više tema, evo jedan interesantan tekst o poglavaru IZCG. Imao sam namjeru ovo okačit i prije, al eto nije se ukazala prilika.

Nije mi namjera da blatim Fejzića, ali zaista je nanio veliku štetu muslimanima u Sandžaku i Crnoj Gori. Da se kaje, povukao bi se i prepustio nekome koji bi ispravio sve što se pokvarilo. Na um mi pada bar nekoliko dostojnih te funkcije.

2 Likes

Kao što je bilo za izbore tada, vjerujem da je tako i sada. Suvišno je razgovarati o kandidovanju za risa nekog koga Fejzić ne želi.

Samo je pitanje je li to zaista Fejzićev izbor i reizbor, ili nekoga drugog. Po ustavu se nedvosmisleno da zaključiti da je IZCG potčinjena Vladi Crne Gore i Republike Turske.

Nažalost, mediji u Crnoj Gori su možda i gori nego ovi u Srbiji. Totalni mrak.

I meni. Samo su ti ljudi nažalost više van Crne Gore nego u Crnoj Gori. I time automatski gube kredibilitet i vidljivost kod naroda. Aljo ef. je meni tada bio totalna nepoznanica, a i sam sam tada postavio pitanje kako može neko ko je Bosanac da se kandiduje za reisa. Naravno, Aljo je naš sandžaklija, samo to veoma mali broj ljudi zna. Vjerovatno bi se isto pomislilo i za Kujovića na primjer, kao zlatni primjer nekoga ko bi bio najdostojniji te funkcije, po mom skromnom mišljenju, mada ih ima više, ali je toliki strah prisutan da se ti ljudi ne smiju nametati jer će doživjeti istu sudbinu kao i drugi koji su se usudili progovoriti istinu.

Odakle je ovaj dokument.

Da li znate nešto vise o informaciji da se već pojavio drugi kandidat, te da postoji ozbiljna opozicija unutar Islamske zajednice.

Pogledajte i ovo: https://dan.co.me/vijesti/drustvo/reis-fejzic-optuzen-za-mobing-profesoru-medrese-nudio-da-bude-obezbedenje-5090206

Zar sumnjaš u tačnost navoda u tekstu? :laughing: Ovaj tekst je dobio dobar dio imama širom Crne Gore tada, i vrlo im je poznat da ga neki dan danas čuvaju. Ove navode je lako provjeriti.

Ono prije se šuškalo da su ozbiljni kandidati bili Mujdin Miljajimi i Enis Burdžović. Upućeni kažu da je na redu Albanac, ali obzirom koliko je Fejzić na čelu IZ, ne bi me čudilo i da ne bude. Šuška se da Mujdin ovog puta ne pretenduje poziciju reisa. Za ostalo ne znam.

Zašto nas ne prosvijetliš malo o toj “drugoj struji” nego si došao samo da propituješ?

1 Like

Šta se trudiš? Pa zar nije dovoljno to što je Fejzić:

  • označen kao denuncijant u depešama američke ambasade na wikileaksu još poodavno?
  • iskuliran od Erdogana posljednjom posjetom Crnoj Gori? Ako uzmemo u obzir da je primio izgnanog Bugarija (neupućenima i jedan i drugi imaju dobre veze sa Gulenom) i ko zna šta još sve? Pa nisu ni Turci mutavi. Podršku Turaka Fejzić nema. DPS ispao iz igre na posljednjim izborima.

Ako ništa, stvorio se vakum gdje bi IZ mogla da izađe iz ove sramote. Hoće li ili ne, ostaje da se vidi. Optimista nijesam.

Nije bilo u redu uopste baviti se ovom temom jucer, kao sto to nije trebao ni Fejzic ali evo mustuluka:

Fejzic protiv samog sebe, rezultat 47:0.

Ali da se podsjetimo prethodnih izbora za momenat, da ne prodje ni ovoga puta neopazeno kao sto mu se namjestilo na dan dzenaze naseg Velikog Muftije. A i tada mu je trebalo publiciteta na racun rahmetli Muftije, citiram izvatke iz postizbornog clanka ko ne voli da cita puno:

Ovog puta je, ni manje ni više, sandžačkog Muftiju nazvao fašistom, a državne organe pozvao da ga zaštite i preduzmu represivne mjere prema nedavno otvorenim odjeljenjima Škole Kur’ana i dječijeg vrtića!

Fejzić je poodavno potrošio svoj kredibilitet. Istina, upitno je da li ga je i imao, ako imamo u vidu da je na funkciju reisa došao protivno Ustavu Islamske zajednice u Crnoj Gori, uz zdušnu podršku državnog aparata oličenog u Muslimanima/Bošnjacima iz redova režimskih partija DPS-a i SDP-a

U skladu sa maksimom “Što se grbo rodi, vrijeme ne ispravi”, na identičan, protivzakonit način mu je produžen i mandat, pa samim tim je i sadašnje reisovanje nelegitimno.

A i crnogorska sirotinja bi imala narodne kuhinje , kao što imaju njihovi sapatnici, bez obzira na vjeru i naciju, u tzv. Sjevernom Sandžaku.

Ono što Fejzić pripisuje muftiji, odnosi se zapravo na njega, jer želi da zadrži apsolutnu vlast nad IZ u CrnojGori. Te samim tim ne želi ni prihvatiti objedinjavanje Islamske zajednice, za razliku od Zukorlića koji je jedan od najžešćih zagovornika ujedinjenja IZ sa prostora bivše Jugoslavije

Neki od dežurnih dušebrižnika, “stručnjaka” za šerijatsko pravo iz vrha SDP-a, kako kažu “u dubini duše” su za ujedinjenje, ali se boje reakcije crnogorskih Albanaca koji bi, u tom slučaju, mogli čežnjivo gledati u pravcu Tirane ili Prištine? Nažalost, ovdje se prenebregava činjenica da je Sarajevo bilo duhovni centar i u osmanlijskom periodu.

Kada bolje razmislimo, Fejziću nije trebalo dugo- nakon otvorenog negiranja Sandžaka,logičan slijed je eliminacija sandžačkog muftije…

Sve ovo što se dešava ovih dana ne govori samo o Fejziću, već i o Mešihatu u cjelosti, jer je izbor za isti takođe bio nezakonit. Ćutnja njegovih članova je dovoljno znakovita, aminovanje Fejzićevih egzibicija govori više od riječi. Ovo nije samo bruka Fejzića i članova Mešihata, već i članova Sabora

Da li je ovdje u pitanju apatija crnogorskih muslimana ili strah? Strah da bi Fejzić, koji se već poziva na “svoje službe”, mogao početi i da hapsi? Da prijetnje hapšenjima, koje nerijetko upućuju neki Fejziću lojalni imami i članovi Bošnjačke stranke, mogu postati stvarnost?

I dok reis citira Umberta Eka, crnogorski predsjednik tumači Kur’an i, uz ubjeđenje da će IZ CG “sačuvati svoju prepoznatljivost, snagu promocije pravog islama…”

Vujanović je podržao Fejzićevu “antifašističku borbu” i, faktički, muftiju Zukorlića proglasio “personom non grata”

Uzgred, pisanje dnevnog lista “Vijesti” je daleko od objektivnog izvještavanja. Senzacionalizam Fejzićevih istupa je na prvim stranicama, dok reagovanje inkriminisanog hafiza Kujevića dobija tek stubac na 11.strani. Prve stranice su, naravno, i za srpskog vazala Rasima Ljajića, koji “iz prve ruke” daje savjete crnogorskoj Vladi kako, ako već on nije mogao, da se obračuna sa muftijom Zukorlićem, “uvoznikom kriza, podjela i konfrontacija…”

U Crnoj Gori djeluje znatan broj misionara, pripadnika više različitih hrišćanskih sekti. Nije nam poznato da su pravoslavni ili katolički velikodostojnici zahtijevali od državnih institucija da preduzmu mjere prema njima.

U slučaju hafiza Kujevića evidentno je nepoštovanje Ustava i propisa IZ CG od strane onih koji su donijeli odluku o njegovom isključenju, ali peticiju treba pokrenuti i za ultimativan odlazak Fejzića sa funkcije reisa, kao i raspisivanje novih izbora na svim nivoima Islamske zajednice.

Do tada, Fejzića i njegove saradnike treba bojkotovati u svakom pogledu.

Objavljeno 01.10.2014

254081373_2099777723512364_2212321239318867296_n