Poglavlje 23 Osnovna prava obuhvataju čitav spektar obezbeđivanja zaštite ljudskih i manjinskih prava

Sta mislite dali ce predstavnici bošnjaka podpisati da su im sva prava ispunjena?

Poglavlje 23 Pravosuđe i osnovna prava
Kada je reč o Poglavlju 23 Pravosuđe i osnovna prava, potrebno je istaći da je to novo poglavlje, uvedeno nakon petog i šestog talasa proširenja Evropske unije 2004. i 2007. godine. Prethodno je postojalo jedno poglavlje za oblast pravosuđa i unutrašnjih poslova, koje je već u slučaju pristupnih pregovora sa Hrvatskom podeljeno na dva - Pravosuđe i osnovna prava i Pravda, sloboda i bezbednost. Pre svega, materija o kojoj se pregovara u ovom poglavlju odnosi se na ispunjavanje političkih kriterijuma koji su osnovni preduslov daljih evropskih integracija država u procesu pristupanja. Veoma je mali broj propisa na nivou Evropske unije koji regulišu materiju koja je obuhvaćena ovim poglavljem, jer je najvećim delom ostavljeno državama članicama da na najbolji način urede ova pitanja i da kroz najbolju evropsku praksu poštuju standarde koji su temeljne vrednosti na kojima počiva Evropska unija.29

Uzimajući u obzir i novi pristup pregovorima, koji u centar pregovaračkog procesa stavlja vladavinu prava,
Srbija će u sprovođenju reformi u poglavljima 23 Pravosuđe i osnovna prava i 24 Pravda, sloboda i bezbednost morati da dostigne visok nivo ispunjenosti kriterijuma - za koje će države članice smatrati da su u skladu sa standardima koji postoje u okviru EU.

Ovo poglavlje ima četiri osnovna dela, i to su: reforma pravosuđa, borba protiv korupcije, osnovna prava i
prava građana EU. Reforma pravosuđa obuhvata neophodnost da ono postane nezavisno, nepristrasno, efikasno, odgovorno i profesionalno. Nezavisnost se pre svega ogleda u načinu izbora sudija i tužilaca, koji mora biti oslobođen od bilo kakvog političkog uticaja. Visoki savet sudstva i Državno veće tužilaca, kao najviša tela u pravosuđu, moraju biti nezavisni. Nepristrasnost se obezbeđuje kroz precizno definisan sistem napredovanja u karijeri, ali i potpuno automatizovan sistem dodeljivanja predmeta. Efikasnost se odnosi na dužinu trajanja postupka, te će rešavanje pitanja zaostalih predmeta umnogome doprineti pozitivnoj oceni efikasnosti pravosuđa. Jasno postavljen sistem odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija takođe je neophodan preduslov da posao koji obavljaju donosi rezultate u zaštiti prava građana.
Profesionalnost nosilaca pravosudnih funkcija se pre svega ogleda u tome da dobro poznaju zakonodavstvo koje treba da primenjuju. To se postiže stalnom obukom sudija i tužilaca, koja će posebno biti usmerena na evropsko zakonodavstvo. Borba protiv korupcije obuhvata nekoliko aspekata, i to preventivno delovanje, represiju u smislu procesuiranja krivičnih dela korupcije i institucionalni okvir, koji mora biti postavljen tako da obezbedi efikasno rešavanje ovog pitanja. Pod prevencijom se prvenstveno misli na uklanjanje svih mogućih rizika koji pogoduju korupciji. Kada je reč o represiji, biće potrebno pokazati efikasnu borbu protiv korupcije na svim nivoima, u smislu procesuiranja i kažnjavanja zbog koruptivnih krivičnih dela. Uz statistiku, koja će biti dokaz o rezultatima borbe protiv korupcije, biće potrebno ojačati administrativnu strukturu - i to policije, tužilaštva i sudstva - kada se radi o procesuiranju ovih krivičnih dela.

Osnovna prava obuhvataju čitav spektar obezbeđivanja zaštite ljudskih i manjinskih prava. Evropska povelja o ljudskim pravima i slobodama je deo pravnih tekovina Evropske unije, što je uvedeno članom 6. Lisabonskog ugovora i predstavlja primarno pravo Evropske unije jer ima istu pravnu snagu kao osnivački ugovori. Međutim, kada je reč o temeljnim vrednostima na kojima počiva EU - a to je zaštita ljudskih prava - pravne tekovine Evropske unije obuhvataju i sve međunarodne instrumente u ovoj oblasti, a pre svega međunarodne instrumente usvojene u okviru Saveta Evrope i Ujedinjenih nacija. Svakako najznačajniju ulogu ima Konvencija Saveta Evrope o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda iz 1950. godine, ali i niz drugih konvencija koje je Savet Evrope usvojio na temu zaštite manjina, kulturnih prava, zaštite dece, zaštite podataka i dr.

Prava građana EU se odnose i na preuzimanje pravnih tekovina Evropske unije kojima je regulisano kako
se glasa i kandiduje za izbore za Evropski parlament, ali i za izbore na lokalnom nivou u okviru Evropske
unije. U ovoj oblasti se definiše i pravo slobodnog kretanja i prebivališta u okviru Evropske unije, što po-
drazumeva i diplomatsku i konzularnu zaštitu građana EU od strane diplomatsko-konzularnog predstavništva bilo koje države članice.

Koja je korist za Srbiju?

Da bi ispunila uslove iz ovog poglavlja, Srbija treba da sprovede brojne reforme i aktivnosti koje imaju direktan uticaj na svakodnevni život građana. Ustanovljavanje pouzdanog pravosudnog sistema, u kome će građani moći da zaštite svoja prava i da u optimalnom roku dobiju konačne presude, osnovna je dobit
svih aktivnosti koje se preduzimaju u oblasti reforme pravosuđa.

Osim toga, uz efikasan pravosudni sistem i efikasnu borbu protivkorupcije, Srbija postaje država koja ima stabilan pravni sistem i pouzdana država koja na taj način privlači strane investitore. Poboljšanje zaštite ljudskih i manjinskih prava svakako utiče na svakog građanina, što je stepen tih prava veći, građanima se omogućava uživanje sve više prava koja su tekovina modernih demokratskih društava. Evropska unija usmerava pažnju i očekuje značajan napredak u oblastima: sprečavanja svih oblika diskriminacije, zaštite prava nacionalnih manjina, poboljšanja položaja Roma, prava LGBTI populacije, ostvarivanja slobode medija, zaštite prava dece, zaštite prava žena, zaštite osoba sa invaliditetom, pristupa pravdi, reforme zatvorskog sistema, sprečavanja torture, zaštite izbeglica i interno raseljenih lica, rešavanja pitanja nestalih lica, zaštite podataka o ličnosti.