U sklopu ove kategorije bilo bi interesantno sakupiti historijsku gradju a vezano za prezimena.
Prije svega mislim na pojedinacne popise i vojne popise koji su se vrsili u periodu Osmanskog carstva ili knjige i zapise koji se odnose na teritoriju sandzaka.
Popisi stanovništva, historijski arhivi
@Edo, da li imaš trenutno nešto građe u digitalnom formatu da podijeliš? Linkove, fajlove…?
Pripremam platformu za upload ovoga već neko vrijeme, ali još se nisam odlučio za pravo rješenje. U međuvremenu, možemo da počnemo da planiramo masovni upload i uređivanje baze opisa tih digitalnih fajlova, OCR itd.
@sila, imam knjigu u PDF-u od Jovo Medojević - MUSLIMANI u bjelopoljskom kraju 1477-2002. Kontaktirao sam Almanah iz Podgorice sa upitom gdje mogu kupiti knjige Pamćenje i sjećanja I i II od brace Dizdarevic i pokusao sam dobiti informaciju gdje mogu da kupim Defter iz 1831 godine koji je preveo Adrović Admir ali nisam dobio ove informacije.
Eliber ( BIBLIOTEKA – ELiber) je imao solidnu bazu knjiga ali download nije vise u funkciji. Pokusao sam ih kontaktirati preko maila koji je naveden na stranici ali nisam dobio odgovor.
Uglavnom postoji neki knjizevni fond koji je interesantan po ovom pitanju ali je tesko dostupan, posebno ljudima koji ne zive u Sandzaku.
Ovo je neko našao linkove na cobiss-a, ali ti poddomeni više ne postoje… Šteta.
Imam knjige od Dizdarevića, imam čak i skeniranu, uslikanu zapravo Defter sam i ja tražio i nisam uspio da nađem…
Podići ću neki sistem za razmjenu knjiga. S tim u vezi, mislio sam na paperless-ngx, ali još nisam siguran da li je to najbolje rješenje…
Neces znati kakvo je rjesenje Paperless-ngx dok ne izvrisi neki uplod i provjeru. Meni izgleda solidno.
Do tada, mogu li te zamoliti da mi posljes preko wetransfera ili nekog klaud-a knjige od brace Dizdarevic?
Ako budes imao vremena, pogledaj sta su napravili u Srbiji. Stranica poreklo.rs objedinjuje sve informacije o naseljima, prezimenima, rodoslovima, …
Архив - Каталог архивске грађе (poreklo.rs)
A imaju posebu sekciju sa pisanom gradjom kao sto su:
vojini dokumenti, crkvene maticne knjige, defteri, domovinski protokoli, stampana izdanja, …
Poslije kraćeg istraživanja mislim da paperless-ngx nije adekvatno rješenje jer ne može da se napravi anonimno pregledavanje fajlova. Trenutno istražujem Mayan EDMS, do sada najbolje potencijalno rješenje.
Znam za poreklo, ali kako može da se pristupi ovoj arhivi, ovo je sajt kataloga.
Poveznica vodi na Istorijski arhiv Beograd.
Za digitalni repozitorijum potrebna je registracija.
Адреса: Палмира Тољатија 1, 11070 Београд
Контакт телефон: +381 11 2636 336
Имејл : citaonica@arhiv-beograda.org
Веб адреса: https://www.arhiv-beograda.org/rs
Дигитални репозиторијум : Safedoc | eView (картотека житеља града Београда и Земуна; Збирка црквених матичних књига)
НАПОМЕНА: Потребна регистрација за дигитални репозиторијум (бесплатан приступ)
Радно време:
Читаоница ради понедељак – петак од 07.30 до 16.30
Наручивање грађе се врши до 15 часова за наредни дан.
Фотокопирница ради до 15 часова а плаћање до 13 часова
Цене услуга:
Подручје:
Град Београд и градске општине Барајево, Вождовац, Врачар, Гроцка, Земун, Звездара, Лазаревац, Младеновац, Нови Београд, Обреновац, Палилула, Раковица, Сопот, Стари град, Сурчин и Чукарица
Молимо да у коментарима наведете ваша искуства са Историјским архивом у Београду.
Hvala puno na knjigama.
Naravno. Javi ako ti treba jos nesto.
Pozz
Nisam nasao defer ali informacije iz njega su prenijete na ovom sajtu
Bosniak population of the provinces of Bihor and Trgovište in 1830 - Google My Maps
Nazalost, nemam nijednu od navedenih knjiga.
Zaista ne bih znao.
Mozda da pitas administratora fb grupe Bošnjački DNK Projekat ili da odradis DNK analizu na osnovu koje bi ti mogao odrediti pripadnost.
Nešto od narednih knjiga: prof. dr Milisav Lutovac “Bihor i Korita” ?
Memić Mustafa “Bosnjaci/Muslimani Crne Gore”?
ili nešto od Erdeljanovića?
Bilo šta od tih knjiga u Pdf
Hvala puno!
Imam Bihor I Korita i Bosnjaci Crne Gore.
Od Erdeljanovića nazalost nemam nista.
Puno hvala za knjige i od mene. Pokušavam da preko DNK i porodičnih stabala rekonstruišem koliko je moguće “putovanje” svojih predaka. Ova knjiga, za koju nisam ni znao da postoji, izuzetno je korisna. Šteta je samo što ne obuhvata sve ili više familija iz bjelopoljskog kraja. Neizmjerno zahvalan.
Nema na čemu. Drago mi je ako ti je od koristi. @sila je imao odlicnu ideju da napravi biblioteku koja bi koristila svima koji se bave istrazivanjem porijekla.
Ukoliko ti jos nesto zatreba, javi pa cemo zajedno traziti. Sretno. Lp
Slažem se da bi to bilo jako dobro. Imam priličan broj e-knjiga koje bi mogle da se nadju tu.
Da li postoji još sličnih knjiga kao što su “Bošnjačka bratstva u bjelopoljskom kraju” koja isto tako daju poimenični prikaz porodica u sandžačkim gradovima. Da li postoji nešto slično, recimo, za Pljevlja, Prijepolje …
Bošnjački DNK Projekat
𝐓𝐄𝐒𝐓𝐈𝐑𝐀𝐍𝐈 𝐁𝐎𝐒̌𝐍𝐉𝐀𝐂̌𝐊𝐈 𝐑𝐎𝐃𝐎𝐕𝐈 𝐎𝐏𝐂́𝐈𝐍𝐄 𝐏𝐋𝐉𝐄𝐕𝐋𝐉𝐀 (𝐒𝐀𝐍𝐃𝐙̌𝐀𝐊)
𝐒𝐓𝐀𝐍𝐎𝐕𝐍𝐈𝐒̌𝐓𝐕𝐎 𝐒𝐓𝐀𝐑𝐎𝐁𝐀𝐋𝐊𝐀𝐍𝐒𝐊𝐎𝐆 𝐏𝐎𝐑𝐈𝐉𝐄𝐊𝐋𝐀
𝐇𝐚𝐩𝐥𝐨𝐠𝐫𝐮𝐩𝐚 𝐄
-
𝐃𝐳̌𝐮𝐤𝐥𝐣𝐚𝐧 - 𝐄-𝐌𝟐𝟏𝟓. Živjeli su kao čifčije u Mrzovićima nakon ega je Sejfo sa sinom Hamidom oko 1900. g. prešao u Vidre. Kasnije su njihovi potomci prešli u Pljevlja. Ne znaju za ranije porijeklo.
-
𝐂̌𝐮𝐭𝐮𝐫𝐢𝐜́, 𝐎𝐝𝐳̌𝐚𝐤 - 𝐄-𝐕𝟏𝟑. Sa Softićima i Sijamićima potiču od tri brata koja su živjela na Cetinju. Nakon krvne svađe prelaze u Potpeće krajem 18. stoljeća. Braća su se zvala Tahija (po njegovom sinu su nazvani Softići), Sijamija (Sijamići) i Jahija (Čuturići). Jahijin sin je bio mali, pa su ga zvali čutura, po čemu su dobili prezime Čuturić. Njihov predak Ferhat je bio buljubaša i vjerno je služio pljevaljskom paši.
𝐇𝐚𝐩𝐥𝐨𝐠𝐫𝐮𝐩𝐚 𝐆
- 𝐒𝐭𝐫𝐮𝐣𝐢𝐜́ - 𝐆-𝐆𝟐-𝐋𝟑𝟎-𝐏𝐅𝟑𝟑𝟒𝟓. U Pljevljima se pominju 1881. g. Bilo ih je u Maoči i Prenćanima. U Maoču su došli oko 1700. g. Prvi Strujić u Maoči se zvao Šećer i od paše Čengića je dobio veliko imanje i starješinstvo u selu. Prema jednom izvoru, ranije su živjeli u Hercegovini.
𝐒𝐓𝐀𝐍𝐎𝐕𝐍𝐈𝐒̌𝐓𝐕𝐎 𝐒𝐉𝐄𝐕𝐄𝐑𝐍𝐎𝐄𝐕𝐑𝐎𝐏𝐒𝐊𝐎𝐆 𝐏𝐎𝐑𝐈𝐉𝐄𝐊𝐋𝐀
𝐇𝐚𝐩𝐥𝐨𝐠𝐫𝐮𝐩𝐚 𝐈𝟏
- 𝐊𝐫𝐢𝐣𝐞𝐬̌𝐭𝐨𝐫𝐚𝐜, 𝐁𝐢𝐭𝐢𝐧𝐞 𝐢 𝐊𝐨𝐬𝐚𝐧𝐢𝐜𝐚 - 𝐈𝟏-𝐙𝟐𝟑𝟑𝟔-𝐏𝟏𝟎𝟗. Po jednoj verziji su ranije živjeli u Tepcima s lijeve strane Tare, po drugoj u Drijenku u Gornjem Kolašinu, a po trećoj su starosjedioci u području Kosanice. Najstariji predak u sjećanju mještana je Ferhat, r. oko 1860. g.
𝐇𝐚𝐩𝐥𝐨𝐠𝐫𝐮𝐩𝐚 𝐑𝟏𝐛
- 𝐂̌𝐚𝐮𝐬̌𝐞𝐯𝐢𝐜́- 𝐑𝟏𝐛-𝐔𝟏𝟎𝟔-𝐋𝟒𝟖. Čauševića ima dva razliita roda u Pljevljima. Dobili su ime po nekom čaušu, vojniku. Prvi su došli iz Bosne iz Austrijsko-turskog rata 1683-1699. g. i naselili se u Šumanima. Neki su potom došli u Pljevlja i bavili se trgovinom i zanatima… Imali su imanje i vodenicu u Boščinovićima i Brvenici. Najstariji predak kojeg se sjećaju je Murat, rođen oko 1850. g. Drugi rod su Čauševići iz Boljanića.
𝐒𝐓𝐀𝐍𝐎𝐕𝐍𝐈𝐒̌𝐓𝐕𝐎 𝐈𝐒𝐓𝐎𝐂̌𝐍𝐎𝐄𝐕𝐑𝐎𝐏𝐒𝐊𝐎𝐆 𝐏𝐎𝐑𝐈𝐉𝐄𝐊𝐋𝐀
𝐇𝐚𝐩𝐥𝐨𝐠𝐫𝐮𝐩𝐚 𝐈𝟐
-
𝐃𝐞𝐥𝐢𝐜́ - 𝐈𝟐-𝐌𝟒𝟐𝟑. Navodno potiču od nekog turskog vojnika rodom iz Pive ili Markuše iz Potarja. Nakon što je počinio ubistvo u vojsci, ovaj vojnik je početkom 19. stoljeća pobjegao u Pljevlja gdje je radio kao sluga kod Mehinage Drnde. Nakon što je na megdanu porazio Mehinaginog protivnika, od Mehinage je dobio imanje u Polju s desne strane Ćehotine (Vrbica, Durutovići). Oženio se od Mandžuka iz Vidri. Njih petorica su mobilizirana u crnogorsku vojsku tokom 1. svjetskog rata.
-
𝐀𝐥𝐢𝐜́, 𝐏𝐫𝐢𝐬𝐨𝐣𝐞/𝐏𝐨𝐛𝐥𝐚𝐜́𝐞 - 𝐈𝟐-𝐌𝟒𝟐𝟑. Predak im je došao iz Hercegovine ili dalmacije nakon Austrijsko/mletačko-turskog rata oko 1700. g.Iz Vrhovina su se raselila 4 brata po Poblaću: Duran (r. oko 1785. g.), Hamza, Alija i Džano. Od Durana su Duranovići, od Hamze Hamzići (imaju ih dva roda), od Alije Alići i od Džana Džanovići. 1940. g. su među Alićima bile 3 kuće.
-
𝐊𝐚𝐝𝐢𝐜́, - 𝐈𝟐-𝐒𝟏𝟕𝟐𝟓𝟎. Iz Mađarske su nakon Austro-turskog rata 1683-1699.g. došla tri brata i napravili su kuće u Muslaku, ispod Tabana. Također su napravili drvenu džamiju oko koje je bilo njihovo mezarje. Od Kadića je bio poznat Mujaga koji je živio u 19. stoljeću, a radio je kao sudija, tj. kadija, a imao je veliki broj čitluka u pljevaljskom kraju. Kadića je krajem turske vladavine bilo i u Pribokovićima kod Boljanića, te u Durutovićima. Rođaci Kadića su i pljevaljski Hadžiatlagići (po pretku koji je išao na hadž) i Šećerkadići (po Šećeru).
-
𝐂̌𝐚𝐫𝐤𝐨𝐯𝐢𝐜́, 𝐋𝐞𝐯𝐞𝐫 𝐓𝐚𝐫𝐚 - 𝐈𝟐-𝐒𝟏𝟕𝟐𝟓𝟎. Živjeli su u Lever Tari u zaseocima Poda i Kulica. Kao dva najstarija pretka se pominju Šaban i Muharem, rođeni sredinom 19. stoljeća.
-
𝐆𝐨̈𝐤𝐭𝐚𝐲 - 𝐈𝟐-𝐒𝟏𝟕𝟐𝟓𝟎. Iseljeni Bošnjaci iz Pljevalja u Tursku. Nije poznato ranije prezime.
-
𝐓𝐚𝐥𝐢𝐜́ - 𝐈𝟐-𝐒𝟏𝟕𝟐𝟓𝟎-𝐏𝐇𝟗𝟎𝟖-𝐘𝟓𝟔𝟐𝟎𝟑. Porijeklom su iz Bosne gdje pominju najstarijeg pretka Muju. Kao moguće mjesto gdje su živjeli u Bosni pominje se susjedno Čajniče. Braća Ibro i Omer Talić su u 2. polovini 19. stoljeća živjeli u okolnim Bermašima. 1895. g. su sa šurom Mahićem prešli u Pljevlja. Tu su nabavili konje i kola i obavljali su fizičke poslove.
-
𝐀𝐣𝐚𝐧𝐨𝐯𝐢𝐜́, 𝐕𝐢𝐥𝐢𝐜́𝐢 - 𝐈𝟐-𝐒𝟏𝟕𝟐𝟓𝟎-𝐙𝟏𝟔𝟗𝟖𝟑. U Viliće su doselili oko 1800. g. iz Plahča, odnosno Krajčinovića kod Priboja. Prezime su dobili po pretku koji je bio ajan, tj. prikupljao je porez, odnosno miriju. Ragib Ajanović je bio muhtar, a Adem buljubaša 1912. g.
𝐇𝐚𝐩𝐥𝐨𝐠𝐫𝐮𝐩𝐚 𝐑𝟏𝐚
𝐒𝐚𝐝𝐨𝐯𝐢𝐜́ - 𝐑𝟏𝐚-𝐌𝟒𝟏𝟕. Nema više detalja o porijeklu.
𝐏𝐨𝐣𝐚𝐭𝐢𝐜́ - 𝐑𝟏𝐚-𝐙𝟐𝟖𝟎-𝐘𝟐𝟔𝟎𝟖. Starosjedioci su u Pljevljima. Imali su imanje u Polju, a imali su i čifčije. Kasnije su bili zanatlije. Najstariji predak kojeg se sjećaju je Muharem, rođen oko 1840. g. 1912. g. su ih bile 3 kuće.
𝐒𝐓𝐀𝐍𝐎𝐕𝐍𝐈𝐒̌𝐓𝐕𝐎 𝐉𝐔𝐙̌𝐍𝐎𝐀𝐙𝐈𝐉𝐒𝐊𝐎𝐆 𝐏𝐎𝐑𝐈𝐉𝐄𝐊𝐋𝐀
𝐇𝐚𝐩𝐥𝐨𝐠𝐫𝐮𝐩𝐚 𝐇
- 𝐍𝐮𝐡𝐚𝐧𝐨𝐯𝐢𝐜́ - 𝐇-𝐌𝟖𝟐-𝐏𝐇𝟏𝟐𝟒. Od njih potiču Građani iz Goražda.
𝐒𝐓𝐀𝐍𝐎𝐕𝐍𝐈𝐒̌𝐓𝐕𝐎 𝐍𝐄𝐏𝐎𝐙𝐍𝐀𝐓𝐎𝐆 𝐏𝐎𝐑𝐈𝐉𝐄𝐊𝐋𝐀
𝐇𝐚𝐩𝐥𝐨𝐠𝐫𝐮𝐩𝐚 𝐑𝟏𝐛
- 𝐙𝐥𝐚𝐭𝐚𝐧𝐢𝐜́ - 𝐑𝟏𝐛-𝐌𝟐𝟔𝟗. Nema više detalja o porijeklu.
evo i izvor koji su naveli:
𝐈𝐙𝐕𝐎𝐑𝐈
- Bošnjački DNK Projekat
- Mileta Vojinović, Pljevaljski kraj: Prošlost i porijeklo stanovništva, 1997.
- Uzeir Bećović, Lever Tara i njeno stanovništvo, 2004.
- Milorad Joknić, Stanovništvo u pljevaljskom kraju, 2006.
Kontaktiraj administratore Bosnajckog DNK Projekta za Prijepolje.
Ja licno ne znam ko je pisao i radio istrazivanja spomenutih gradova.